Edinost in dialog, 2019

U ovom radu se razmatra mesto i uloga teologije u savremenom srpskom društvu. Posebna pažnja je posvećena izazovima sa kojima se teologija poslednjih decenija suočava pri delovanju u javnoj sferi kao i perspektivama za dalje određenje kompleksnog odnosa između Crkve odnosno teologije i društva.

2020

Akademik dr Ivan Cvitković, 1 profesor emeritus, objavio je 34 knjige, što svedoči o bogatoj naučnoj delatnosti, koja je naučnoj javnosti dobro poznata. Radeći na istom poslu profesora sociologije religije u Novom Sadu, godinama sam studente upućivala na udžbenike profesora Cvitkovića i rado smo čitali i pozivali se u svojim radovima na tekstove koje je napisao. Takođe, slušala sam brojna izlaganja profesora Cvitkovića na konferencijama i svedočim o čoveku koji zna svoj posao, o čoveku koji celim bićem zrači kulturom dostojanstva i kulturom dijaloga. Za ovu priliku izdvajam jednu knjigu -Moj susjed musliman (Cvitković 2011a) -kojom nam odnose između hrišćana i muslimana dodatno osvetljava. Osim naučnog diskursa, koji mu omogućava da bude objektivan posmatrač i pošten u imenovanju pojmova koji proizlaze iz konteksta posmatrane pojave, Ivan Cvitković poseduje i lično iskustvo života i rada u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu, u ratu i miru, u dobru i zlu. Odgovore na brojna pitanja koja u knjizi postavlja Ivan Cvitković pronalazi u bogatoj literaturi, u istorijskim činjenicama, u empirijskim istraživanjima i porodičnom vaspitanju. Jedno od značajnih pitanja postavljenih u ovome delu jeste da li muslimani i hrišćani veruju u istog Boga. Odgovarajući na ovo pitanje Ivan Cvitković najpre kaže: "Moja majka, danas devedesetogodišnja starica, katolkinja, uvijek mi je govorila: Bog je jedan, samo su se vjere podijelile" (Cvitković 2011a: 74). Zatim navodi da se ovo pitanje ne prepoznaje kao problem među muslimanima i hrišćanima koji žive na arapskom govornom području: i jedni i drugi Boga nazivaju istom rečju "Alah" (Cvitković 2011a: 73). Sam naslov ove knjige -Moj susjed musliman -upućuje nas na pitanje religijskog identiteta drugog. Izvori za upoznavanje druge religije mogu biti svete knjige, učenja i pravila o životu -što čini teorijsku ravan pro-

Migracijske i etničke teme, 1994

Rad je zamišljen kao opći pregled doseljavanja Židova od najstarijih vremena do današnjih dana na prostor Hrvatske. Česte promjene političkih i gospodarskih prilika, a time i zakonodavstva na podrućju naseljavanja, određivale su oblik i veličinu židovskih zajednica kao i prava koja su im u pojedinim povijesnim razdobljima davana i oduzimana. Podaci o broju Židova i njihovih obitelji prikazani su u vremenskom nizu od prošloga stoljeća pa do posljednjega popisa stanovništva. Demografska analiza za Hrvatsku, a posebno je izdvojen grad Zagreb, napravljena je prema dvostrukim kriterijima: Židovi po nacionalnosti i pripadnici židovske vjere od popisa 1900. do 1991. godine. Uz demografsku analizu, rad se bavi obrazovnim, karitativnim i drugim aktivnostima židovskih zajednica u Hrvatskoj, a osobita je pozornost po svećena židovskoj zajednici u Zagrebu od njezina osnutka 1806. godine do danas. Uvod Tijekom svoje tisućljetne dijaspore, Židovi su migrirali naseljavajući nove prostore, zadržavajući se na njima kraće ili duže vrijeme, ovisno o gospodarskim, političkim i vjerskim prilikama. Prilike u Hrvatskoj od antičkih do današnjih vremena mijenjale su se i određivale dolazak, oblik i veličinu te položaj židovskih zajednica. 4 Prvi su u Zemun došli Židovi iz Ćeške. a poslije iz Beograda u vezi s okupacijom i kasnijim pov l ačenjem Austro-Ugarske iz Beograda, kao i za vrije me srpskih ustanaka 1804. i 18 15 (Zi atkov ić 1987: 167). Židovi su za kupovinu zemljišta i zgrada za svoje općine , hram i groblja morali nabaviti posebnu carsku dozvolu. U Zagrebu su npr. kupili već 1811. zemlju za groblje (kod crkvice svetog Roka), a poslije (1842) Petrovo groblje. Godine 1833. dobili su dozvolu za zgradu za hram i rabina u Petrinjskoj ulici (Gross 1988).

Rad po~inje opisom dru{tveno-religijske situacije na prijelazu ti-su}lje}a u zapadnoj i isto~noj Europi. Premda je u zapadnoj Europi dominantan trend sekularizacije, a u isto~noj revitalizacije religije, ovi trendovi ne mogu objasniti niz drugih individualnih i dru{tvenih promjena, posebice onih koji se odnose na javnu ulogu religije. Suvremena europska dru{tva te{ko se nose, izme|u ostaloga, sa zahtjevima za javnom religijskom ekspresijom, posebice manjinskih, netradicionalnih, religija. Neadekvatnost kla-si~nih koncepata sekularizacije, odnosa privatne i javne sfere te liberalno shva}enih ljudskih prava demonstrira se prikazom radova Joséa Casanove i Davida Herberta. Iako dijelom na razli-~ite na~ine, oba pose`u za konceptom civilnoga dru{tva koji omogu}uje opis javnoga djelovanja i javne uloge religije u modernom i kasnomodernom dru{tvu. Koncept civilnoga dru{tva nudi i analiti~ko razumijevanje socijalne funkcije religije -kako one na razini klasi~nih socijalnih intervencija, tako i one na razini socijalnoga zagovaranja, odnosno kriti~ke dru{tvene uloge. Na kraju rada analiziraju se rezultati istra`ivanja op}e populacije te istra`ivanja eklezijalnih pokreta o javnom i socijalnom djelovanju Crkve u hrvatskom dru{tvu. I oni govore o proturje~noj stvarnosti, novim socijalnim potrebama te mogu}nostima i ograni~enjima crkvenoga djelovanja. Time ponovno demonstriraju interpretativnu, premda ne i normativnu, analiti~ku korisnost redefinicije javnoga i privatnoga unutar suvremenih dru{tvenih okolnosti.

2017

Utjecaj migrantske krize na lokalne zajednice u Srbiji i na mogućnosti za integraciju migrantske populacije brought to you by CORE View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk Forum za sigurnosne studije god. 1, br. 1 Vladimir Vuletić, Jelena Pešić Utjecaj migrantske krize na lokalne zajednice u Srbiji i na mogućnosti za integraciju migrantske populacije Forum za sigurnosne studije god. 1, br. 1 Forum za sigurnosne studije god. 1, br. 1 Forum za sigurnosne studije god. 1, br. 1

2020

Dialogue is always some form of exchange. The main purpose of the dialogue is contained in the listening and understanding of the other, in his understanding of our view of the content being discussed. A good conversational interlocutor can be a mirror of ourselves, enable us to have a better insight into the truth about ourselves. The paper starts from the primordial definitions of language and speech, gives an overview of the philosophical and religious aspects of dialogue, leading to the conclusion about the therapeutic role of dialogue which it assumes when the “living word” reveals the inner speech or condition of the interlocutor.

2000

Pojam i realnost kulture toliko su složeni i široki da je o njima nemoguće sažeto i jednoznačno govoriti. Pogotovo ako ih se uzme u njihovu cjelovitom, sveobuhvatnom smislu, kao više ili manje svjesno, racionalno oblikovanje načina života ljudskih skupina, naroda, ali i pojedinaca u njima, a tako i kao grupni mentalitet, psihologiju i osjećajno-doživljajnu sferu koji se iz tog oblikovanja ne mogu isključiti. U tom najširem smislu kultura, dakle, uključuje i egzistencijalnu i misaonu, te dakako i duhovnu stranu: političku i gospodarsku organizaciju društva, ali i umjetnost i znanost, jezik i pismenost, te napose religiju. U tom smislu pojam kulture obuhvaća i pojam civilizacije ili se pak s njime više ili manje, čak gotovo potpuno poklapa. No o kulturi se može govoriti i s dva druga, različita stajališta: o kulturi kao produktu, to jest o njezinim »vanjskim« rezultatima, djelima i objektima na svim područjima, te o kulturi kao uljuđenosti, odgojenosti, intelektualnom i duhovnom stanj...

Migracijske i etničke teme / Migration and Ethnic Themes, 2015

Od kraja prošlog veka do danas u Srbiji se povećava broj imigranata koji pristižu sa više strana. Prvenstveno, reč je o prisilno raseljenom stanovništvu sa teritorije bivše Jugoslavije, koji su se i više od dve decenije nakon završenih sukoba i relativne normalizacije odnosa, još uvek zadržali na srpskoj teritoriji. Dalje, izuzetno je povećan i broj tražilaca azila kao i drugih iregularnih migranata. S obzirom da demografske projekcije i iskustva bivših socijalističkih zemalja ukazuju da je u narednih nekoliko decenija realno očekivati migracionu tranziciju u smeru imigracije, a posebno sa formalnim članstvom u EU, čini se da je potrebna veća vizibilizacija ovog fenomena kako bi se išlo u susret ovim društvenim promenama. Cilj ovog rada jeste da uz osvrt na geopolitički položaj Srbije i dugoročne prognoze u pogledu imigracije, pruži pregled stavova građana Srbije prema doseljenicima, naročito u odnosu na njihov uticaj na lokalnu kulturu, običaje i svakodnevicu. Podaci koji su izneseni i analizirani prikupljeni su anketnim istraživanjem koje je Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu, obavio tokom 2013. godine. U radu se pored stavova domicilnog stanovništva o uticaju doseljenika, analizira i njihovo mišljenje o uticaju stranaca na kulturu i svakodnevni život u njihovim lokalnim sredinama. KLJUČNE REČI: Srbija, migracija, doseljenici, kultura, tradicija UVOD Od kraja prošlog veka do danas u Srbiji se iz godine u godinu povećava broj imigranata koji pristižu sa više strana (Bobić, 2013b). Na prvom mestu, reč je o 617.728 izbeglih i drugih ratom ugroženih lica, koliko ih je

Studia ethnologica Croatica, 2009

Jedan je primjer pre pli ta nja poganstva i kršćanstva u Hrvata i drugih Slavena takozvano ko le danje. Taj se običaj spominje već u staro crk ve no sla venskim "Za po vi jedima sve tih ota ca". Sačuvao se donedavna u Hrvat skoj i u gra diš ćan skih Hrvata, prije svega u onih u Novom Selu kod Pan dro fa na sa mom sjeveru Gra dišća. Za raz li ku od dru gih gra dišćansko hrvat skih ko ledarskih pjesama pozna tih u najviše jed nom zapisu, tekst je novo seo ske pjes me poznat u četiri zapisa i time pokazuje koliko je tekstovna predaja bila gipka čak unutar jednoga sela. Teks tovi ko le dar skih pje sama sadržavaju poganske mo ti ve i rekvizite te pra sla ven ske for mu la ci je kao na primjer dvor boga gromovnika Peru na, čudesno drvo, Perunova sina, zlatno sedlo, pticu na kiti i jabuku. Ključne riječi: koledanje, Za po vi jedi sve tih ota ca, Mer ze burš ki peni ten ci jal, Novo Selo, Gradišće, Ivan Kusztrich, praslavenski Kao što je stajalo u pozivu, skup "Pag u praskozorje hrvatskoga kršćanstva" bio je posvećen preplitanju pret krš ćan skih i krš ćan skih pre do čaba u Hrvata i drugih Slavena. Dobar je primjer takvoga pre pli ta nja takozvano ko le danje. Taj je običaj potpuno ugrađen u crk ve nu go di nu, ba rem kako je puk

Zeszyty Cyrylo-Metodiańskie, 2021