Annales Instituti Archaeologici, 2011

Ekipa arheologa Instituta za arheologiju iz Zagreba u suradnji s arheolozima nadležnih muzeja obavila je tijekom 2009. g., na zemljištima planirane izgradnje trase brze ceste Našice -Pleternica -Lužani u dužini od 62 km, evidenciju 31 arheološkog lokaliteta iz prapovijesnih, antičkog i srednjovjekovnih razdoblja. Trasa brze ceste prolazi preko 23 preventivno zaštićena arheološka lokaliteta, a novo je evidentirano još 8 nalazišta. Na području izgradnje akumulacija Dubovik i Breznica kod Podgorača obavljen je pregled zemljišta i evidentirana su tri arheološka lokaliteta iz prapovijesnih razdoblja. Nakon arhivskoga i terenskog pregleda lokaliteti su preventivno zaštićeni i izrađen je elaborat "Kulturno-povijesna baština", kao dio Konzervatorske studije o utjecaju na okoliš izgradnje planiranih cesta i akumulacija, u kojem su propisani uvjeti izgradnje -spašavanje od uništenja vrijedne kulturne baštine. To uključuje obvezan stalni nadzor arheologa pri skidanju humusa uzduž trasa cesta i na zemljištima planiranih akumulacija kao i zaštitna arheološka istraživanja zaštićenih zona lokaliteta.

Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1997

UDK 902/904 (497.16-3 Boka Kotorska) "17/18" Izvomi znanstveni rad Emilio Marin Arheoloski muzej u Splitu Kulturno-povijesni i arheoloski znacaj Boke Kotorske, s kojom je Dalmacija pripadala istom civilizacijskom krugu, bio je predmet zanimanja Arheoloskog muzeja u Splitu kroz citavu prvu polovinu ovog stoljeca. Istaknuti arheolozi don Frane Bulic, Mihovil Abramic i Duje Rendic-Miocevic dio svog rada usmjerili su na bokokotorsku spomenicku bastinu i posebice helenisticku nekropolu u Bud vi. Kao najstariji hrvatski muzej, utemeljen 1820. godine, Arheoloski muzej u Splitu desetljecima je bio kulturni centar Splita i Dalmacije, svojevrsna akademija humanistickih znanosti, pa je tako u svojoj biblioteci i arhivu cuvao sve ono sto je bilo va:lno za kulturnu povijest, a uz svoje, naravno, glavne arheoloske zbirke, cuvao je i umjetnine iz raznih razdoblja. U :lelji da podcrtamo tu izvanarheolosku djelatnost i va:lnost muzeja, 1989. godine priredili smo izlo:lbu o francuskoj upravi u Dalmaciji, a 1995 . sudjelovali smo u izlo:lbi Bokeljske uspomene u Splitu sa svojim fondom koji pomaze da se bolje osvijetli percepcija koju su domaCi ljudi i europski starinoznanci i putopisci imali u 18. i 19. stoljecu o Boki Kotorskoj. Temelj je zanimanja mojih prethodnika u muzeju za podrucje Boke Kotorske, uz pripadnost istom civilizacijskom, uljudbenom, nacionalnom i vjerskom krugu, bila i pripadnost istoj teritorijalno-administrativnoj zajednici u antickoj proslosti: rimskoj provinciji Dalmaciji kojoj je srediste bilo u Saloni. Proucavajuci anticku povijest istocnojadranske obale, muzejske su arheologe, naravno, zanimale i jugoistocne granice anticke Dalmacije. (I u formalnopravnom smislu, poglavito podrucje muzejskog terenskog rada utvrdeno je sve do cmogorske granice, pa je Boka s obzirom na to doista kontaktno podrucje.) Bokokotorski zaljev, u antici Rizonski -prema glavnom naselju grckom Rizonu, rimskom Riziniju (Risan) -ukljucuje nekoliko mjesta s arheoloskim nalazima, dok se znacajni arheoloski lokalitet -anticka Butua (Budva) nalazi izvan tog zaljeva ali u neposrednoj blizini s ju:lne strane uz more. U

Lektura ⁄ Language editor Ivana MAJER, Marko DIZDAR (hrvatski jezik ⁄ croatian) Marko MARAS (engleski jezik ⁄ English) Korektura ⁄ Proofreads Katarina BOTIĆ Grafičko oblikovanje ⁄ Graphic design Umjetnička organizacija OAZA Računalni slog ⁄ Layout Hrvoje JAMBREK Tisak ⁄ Printed by Tiskara Zelina d.d., Sv. I. Zelina Naklada ⁄ Issued 400 primjeraka ⁄ 400 copies Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu indeksirani su u ⁄ Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu are indexed by: DYABOLA-Sachkatalog der Bibliothek-Römisch-Germanische Kommission des Deutschen Archaeologischen Instituts, Frankfurt a. Main

Annales Instituti Archaeologici, 2009

In 2004, a team of archaeologists from the Institute of Archaeology from Zagreb and the Požega Town Museum conducted archaeological survey and registered cultural goods found along 39 km of road routes located in the Požega Valley from Brestovac via Požega to Pleternica and from Velika to Požega. We ascertained that the road routes crossed over ten archaeological sites, two of them registered in the influence zone A, and one outside the route. The sites are prehistoric, Classical and medieval, and in zone A there is also a religious structure. At two sites, the remains of Roman roads were discovered, and on one site a Roman milestone, the first such find in the Požega Basin. After field survey and expert data processing, we delivered comprehensive documentation for urgent preventive conservation of thirteen registered archaeological sites to the competent Conservation Department in Požega. After surveying and processing the data and the finds, in accordance with the Environmental Im...

Starohrvatska Prosvjeta, 2007

Izvješćuje se o rezultatima arheoloških istraživanja srednjovjekovnih nalazišta koja je Arheološki muzej u Za dru proveo od 1997. do 2003. godine na području sela Korlata kod Benkovca. Istraživano je ranohrvatsko groblje koje se nalazi sjeveroistočno od crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, kao i recentno groblje uz stariji prilazni put toj crkvi smještenoj na glavici brdašca. Izvodila su se revizijska istraživanja ostataka crkve sv. Nediljice, te istraživanja groblja oko nje. Pokusna istraživanja provedena su na Bašića zemlji, gdje se nalazi srednjovjekovno groblje, te oko crkve sv. Jeronima (sv. Jere), porušene u Domovinskom ratu. U ruševinama oko crkve sv. Jeronima pronađen je veći broj ulomaka srednjovjekovnoga crkvenog namještaja, što indicira postojanje ranijega, srednjovjekovnog sakralnog objekta (na istome mjestu ili u neposrednoj blizini). Sadašnja crkva sv. Jeronima nastala je, kako je ovim istraži vanjima ustanovljeno, na mjestu jednoga rimskoga gospodarskog sklopa, čiji se ostaci još pružaju južno i jugoi stočno od crkve.

Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za arheologiju., 2020

Starohrvatska prosvjeta, 2007

U radu se obrađuje problematika atribucije pojedinih kamenih ulomaka s lokaliteta Sv. Petar i Sv. Nikola u Kuli Atlagića. Većina se ulomaka čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, a onamo su dospjeli u nekoliko etapa. Osim činjenice da pripadaju različitim stilskim epohama, postavlja se problem kako odrediti pripadnost ulomaka određenim objektima. U članku je priložen katalog kamenih ulomaka te njihova interpretacija. Rezultati rekognosciranja ponudili su nekoliko mogućih lokacija na kojima bi mogli biti objekti kojima pripadaju ulomci skulpture priloženi u katalogu, no tek sustavna arheološka iskopavanja mogu ponuditi sigurniju atribuciju. The paper addresses the issue of attributing individual stone fragments from the sites of Sv. Petar and Sv. Nikola in Kula Atlagića. Most of the fragments are housed in the Museum of Croatian Archaeological Monuments in Split, where they arrived in several stages. Aside from the fact that they belong to different stylistic periods, there is the challenge of determining the association of the fragments with specific objects. The article includes a catalog of the stone fragments and their interpretation. The results of survey have suggested several possible locations with remains of the buildings to which the fragments in the catalog might belong, but only systematic archaeological excavations can provide more reliable attribution.

Annales Instituti Archaeologici, 2012

2006

Zbog nepomirljivih stavova njihovih obitelji dramatiËna ljubavna veza s nizom potresnih obrata zavrπava tragiËnim raspletom-ubojstvom Miljenka, a nedugo zatim i smrÊu Dobrile. Ta je legenda posluaeila pripovjedaËu Marku KaaeotiÊu kao predloaeak za njegov najbolji i najpoznatiji roman Miljenko i Dobrila, koji je objavljen u Zadru 1833. godine na talijanskom jeziku. Marko KaaeotiÊ (1804.-1842.) smatra se prvim naπim piscem povijesnih romana na hrvatskoj obali u doba romantizma. KaaeotiÊevom zaslugom legenda o kaπtelanskim zaruËnicima prenesena je iz kolektivne memorije u lijepu knjiaeevnost i tako je do danas nastavila aeivjeti dvostrukim aeivotom. 1 Roman Miljenko i Dobrila svojim se izlaskom ponovno vratio u narodnu predaju stvarajuÊi uvijek nove varijacije raznim prijevodima, kombinacijama prijevoda, dramatizacijama, skladanjem pjesama i, konaËno, istoimene opere. Radovi inspirirani tom legendom Ëesti su i u likovnim umjetnostima. 2 Nada JerËiÊ, odgojiteljica za djecu predπkolske dobi i pjesnikinja, za potrebe ovog projekta legendu je preradila u PriËu o Miljenku i Dobrili, prema navedenom romanu i lokalnoj tradiciji. Ta njeaeno i osjeÊajno prepriËana priËa, koja govori o ljubavi, prijateljstvu, sreÊi, nesreÊi, nepravdi, mraenji, ljepoti i pomirenju… nosi u sebi niz odgojnih i moralnih vrijednosti. Za razliku od tragiËnog zavrπetka zaviËajne uspomene, naπa priËa ima difuzni magliËasti kraj koji ostavlja djeci dodatnu moguÊnost da sami zamisle ili kreiraju drugaËiji zavrπetak. Dakle, ta nam je prilagoena legenda posluaeila kao osnova za pribliaeavanje izgleda kaπtela-dvorca, odjeÊe plemiÊa i plemkinja, puËana i obiËaja tog vremena najmlaoj populaciji naπega grada na nov i zanimljiv naËin. UobiËajna narodna predaja koja se usmeno prepriËavala i prenosila od baka, teta ili mama na djecu danas je sve oskudnija. Veliki demografski porast stanovniπtva te ubrzani ritam modernoga globalistiËkog aeivota ostavljaju najmanje prostora za njegovanje nematerijalne baπtine. Stoga smo odluËili projekt provesti u predπkolskim ustanovama koje obuhvaÊaju najmlau populaciju i tako institucionalizirati i distribuirati priËu iz naπe baπtine. 3 Osim toga, namjera nam je bila izraditi model prezentacije te legende koji bi se mogao aplicirati u neki drugi prostor ili na neku drugu priËu. U renesansno-baroknom zdanju dvorca Vitturi, najidealnijem ambijentu dogaanja radnje i radionice, uz baroknu glazbenu podlogu tog vremena, kostimirani naratori ispriËali su djeci preraenu legendu. Naratori su vodili djecu kroz dijalog, pa im je doaeivljaj bio ugodan i pun emocija. U igri, putem iskustvenoga i intelektualnog uËenja, sva su djeca slagala i sloaeila za njih pripremljene puzzle s likovima Miljenka i Dobrile, za πto su svi dobili nagradu-kartolinu PriËa o Miljenku i Dobrili koju su ponijeli kuÊi roditeljima. Nagrada je djeci bilo i fotografiranje u za to pripremljenim kostimiranim kulisama likova postavljenim u atriju dvorca tako da je svako dijete samo odabralo svog Miljenka ili Dobrilu. Nakon sudjelovanja 20 pedagoπkih grupa, 400 djece i 60 odgojno-obrazovnih djelatnika u radionicama proveli smo evaluaciju projekta u vrtiÊima Kaπtela. Prikupili smo djeËje radove, izjave, dramatizacije priËe na Ëakavπtini koje su nastale nakon posjeta Muzeju, s namjerom da ih prikaaeemo javnosti na nekoj primjerenoj izloaebi i u publikaciji. Tom prigodom prezentirat Êemo i rezultate anketnih listova koje je Muzej priredio za odgojitelje i sve sudionike muzejske priËaonice-igraonice. VeÊ sada moaeemo zakljuËiti da je projekt uspio i da je dobar putokaz kako osuvremeniti i prezentirati nematerijalnu baπtinu.