Directory

Borislav Dadic - Academia.edu

Skip to main content

Borislav Dadic

Followers

8

Following

1

Public Views

University of Zagreb

Josip Juraj Strossmayer University of Osijek

Maja Rujnic-Sokele

Ivor Karavanić

University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences [Filozofski fakultet]

University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences [Filozofski fakultet]

Davor Dijanović

Josip Juraj Strossmayer University of Osijek

Alfred Driessen

University of Twente

Interests

Uploads

Papers by Borislav Dadic

Energy or Information

Synthesis Philosophica, 2010

The descriptions of the development of events in nature from the moment of the Big Bang are using... more The descriptions of the development of events in nature from the moment of the Big Bang are using concepts of ‘energy’ and ‘matter’. Systemically, these descriptions lack the third component of every system – information. This brings up the question of where in these descriptions information is and does it possibly precede energy. The analysis used the general systems theory, one of the powerful methods in modern science. For the description of the general technology (natural and artificial technology), from the Big Bang to the final point (a state of complete rest), we used our own concept based on two thoughts: the technology is nothing special but quite general (O. Spengler) and the fractal concept of Nature (M. Deege). It was found that the descriptions lack the answers to the question of the origin of information system whose activity began with the Big Bang. That information input is divided into command and data. With the help of philosophical knowledge, including Plato, Aris...

Metafizička istraživanja o osobi

Čovjek I Njegova Sloboda

Diacovensia, 2017

U radu obrađujemo slobodu kao čovjekovu osobitu savršenost. Polazimo od metafizičke konstitucije ... more U radu obrađujemo slobodu kao čovjekovu osobitu savršenost. Polazimo od metafizičke konstitucije osobe kako bismo jasno prikazali zašto je čovjek slobodno biće. Riječ je o čovjeku kao supstancijalnom jedinstvu forme i materije te o razumu i volji, dvjema moćima svojstvenima isključivo čovjeku. Donosimo određene filozofske refleksije o ljudskoj slobodi i kritičku prosudbu aktualnih društvenih pojava poput rodne ideologije i pobačaja, kao eklatantne primjere neprihvatljivoga shvaćanja ljudske slobode. Zbog mnogih problema vezanih za suvremeno shvaćanje čovjeka želimo skrenuti pozornost na neotuđivu vrijednost osobe te najviši čin u kojem se sloboda očituje. Riječ je o sposobnosti osobe za samoostvarenje u autentičnoj ljubavi.

Aristotelov nauk o aktu

Filozofska Istraživanja, Jan 28, 2008

Aristotelov nauk o aktu Sažetak Aristotelov nauk o aktu nastao je u okviru njegovih metafizičkih ... more Aristotelov nauk o aktu Sažetak Aristotelov nauk o aktu nastao je u okviru njegovih metafizičkih istraživanja o biću i njegova rješenja velikog filozofskog problema njegovih prethodnika-promjene ili kretanja. Ovome je rješenju prethodilo njegovo otkriće analogije bića, koje će on dosljedno prenijeti i na pojam akta. Naime, Aristotel je za pojam akta koristio dva grčka izraza: općenito prihvaćeni pojam <Xk(g4 i izraz koji je on sam skovao <Jg8XPg4. Njegovo je shvaćanje pojma akta neodvojivo od njegova pojma potencije (*b<:4H), budući su njemu akt i potencija dva osnovna značenja bića. Naša je nakana istražiti Aristotelovo cjelovito naučavanje o aktu, kroz kritičku analizu trostrukog shvaćanja akta, tj. akta kao: promjene, postojanja i djelovanja. Ova bi analiza, također, trebala pokazati i adekvatnu primjenu pojmova <Xk(g4 i <Jg8XPg4 u odnosu na njegove ostale temeljne metafizičke pojmove, poput forme i materije, te supstancije i akcidenata. Posebno ćemo naglasiti dinamičku komponentu Aristotelova shvaćanja akta, te njegovo prvenstvo u odnosu na potenciju. Ključne riječi Aristotel, akt, <Xk(g4, <Jg8XPg4, *b<:4H, svrha Uvod Ako se hoćemo baviti Aristotelovom filozofskom mišlju, onda nam je sasvim sigurno potrebno poznavati njegove izvorne metafizičke doktrine i pojmove. Premda o njima možemo čitati po raznim njegovim djelima, ipak smatramo da je njegova Metafizika ono privilegirano mjesto gdje oni dobivaju svoje puno značenje. No, čime se bavi metafizika? Možemo se složiti s Brentanom da Aristotel u svojoj metafizici, ili prvoj filozofiji, praktički istražuje odgovor na jedno bitno pitanje: što je biće? 1 Zato će je Aristotel prvenstveno označiti kao znanost koja istražuje biće kao biće. Aristotel će u nastojanju da bude što jasniji nuditi i druge oznake ove svoje nove znanosti koju on naziva prvom filozofijom. Također je označuje kao znanost, točnije mudrost (F@n\), koja istražuje prve uzroke i počela (A. 1). Ujedinjujući ove dvije definicije, možemo zajedno s Brentanom reći da metafizika istražuje biće općenito, krećući od njegovih prvih počela i uzroka. 2 Aristotel na početku knjige Γ. Metafizike ističe da se biće kaže na mnoge načine, a tu istu tvrdnju ponavlja u šestoj i sedmoj knjizi, kao i na mnogim dru-1

Étiene Gilson: otkriće kršćanske filozofije

Obnovljeni Život, Apr 4, 1995

Filozofija osobe kod Nikolaja Berdjajeva

Diacovensia, May 6, 2010

Metafizičko-antropološki principi čovjekova stvaralaštva

Filozofska Istraživanja, Dec 20, 2006

Metafizičko-antropološki principi čovjekova stvaralaštva Sažetak Autor u tekstu kritički analizir... more Metafizičko-antropološki principi čovjekova stvaralaštva Sažetak Autor u tekstu kritički analizira Berdjajevljevu filozofiju stvaralaštva, iz cjelovitosti njegove filozofske misli, s posebnim naglaskom na odnosu sa slobodom. Započinje svoje ispitiva njem uvođenjem u egzistencijalnost autorova promišljanja teme i iznošenjem temeljnih poj mova. Potom slijedi istraživanje metafizičko-antropoloških temelja čovjekove sposobnosti za istinsko stvaranje. Kako ne bi bilo zabune oko naravi ljudskog stvaralaštva iz 'meonske' slobode, razjašnjena je bitna distinkcija između ljudskog i Božjeg stvaranja. Analizira se teurgija, kao specifičan oblik ljudskog stvaralaštva i način nadilaženja tragedije stvara laštva. Kritički se ispituje struktura čovjekova stvaralaštva, kao odnos čovjeka stvaraoca i svijeta. Konačno se nudi osnova za jednu buduću filozofiju čovjeka zasnovanu na ideji stvaralaštva. Ključne riječi stvaralaštvo, sloboda, metafizika, objektivacija Uvod Kao reakcija na determinizam i biološki evolucionizam u suvremenoj misli, pojavljuju se razni misaoni projekti koji nastoje istaknuti čovjekovu sposobnost za stvaralaštvom, kao i njegovu odgovornost za poboljšanje aktualnog stanja svijeta. Na tom su tragu pokušaji Bergsona i Nietzschea, a na određeni se način tu uklapaju i cjelokupne struje suvremene filozofske misli poput egzistencijalizma i personalizma. Posebno mjesto u ovom nastojanju, prema našem mišljenju, zauzima Nikolaj Berdjajev. Zbog toga ćemo se ovdje pozabaviti njegovom filozofijom stvaralaštva, kritički je analizirajući iz cjelovitosti njegove filozofske misli, s posebnim naglaskom na odnos sa slobodom. Kako je on stvaralaštvo, kao i samu slobodu ispitivao s prvenstveno metafizičkog gledišta, što njegovu misao dodatno čini izvornom u odnosu na njegove suvremenike, mi ćemo ovdje donositi i kritičku usporedbu s klasičnom metafizikom, posebno s metafizikom Tome Akvinskoga. Temelji promišljanja o čovjekovu stvaralaštvu Problem ljudskoga stvaralaštva zauzima veoma važno mjesto u Berdjajevljevoj filozofiji, a na poseban je način povezana s njegovim osnovnim temama o FILOZOFSKA ISTRAŽIVANJA 104 God. 26 (2006) Sv. 4 (907-921) B. Dadić, Metafizičko-antropološki principi čovjekova stvaralaštva

Metafizika u enciklici Fides et ratio

Filozofski temelji totalitarnih ideologija dvadesetog stoljeća u misli Hijacinta Boškovića

The Beginning and Development of Philosophy of Personality in the Middle Ages

This article analyzes the origination of the philosophy of personality in the early Middle Ages a... more This article analyzes the origination of the philosophy of personality in the early Middle Ages and its development to its peak in the philosophy of Thomas Aquinas. The author indicates the inadequacy of the ancient term prosopon and the necessity of enrichment of the Latin term persona with clearer anthropological and metaphysical content. The final part of the article demonstrates that Thomas Aquinas with his doctrine of actus essendi achieved the most complete philosophy of personality and has set clear principles for the further study of the problem of person.

Energy or Information

Synthesis Philosophica, 2010

The descriptions of the development of events in nature from the moment of the Big Bang are using... more The descriptions of the development of events in nature from the moment of the Big Bang are using concepts of ‘energy’ and ‘matter’. Systemically, these descriptions lack the third component of every system – information. This brings up the question of where in these descriptions information is and does it possibly precede energy. The analysis used the general systems theory, one of the powerful methods in modern science. For the description of the general technology (natural and artificial technology), from the Big Bang to the final point (a state of complete rest), we used our own concept based on two thoughts: the technology is nothing special but quite general (O. Spengler) and the fractal concept of Nature (M. Deege). It was found that the descriptions lack the answers to the question of the origin of information system whose activity began with the Big Bang. That information input is divided into command and data. With the help of philosophical knowledge, including Plato, Aris...

Metafizička istraživanja o osobi

Čovjek I Njegova Sloboda

Diacovensia, 2017

U radu obrađujemo slobodu kao čovjekovu osobitu savršenost. Polazimo od metafizičke konstitucije ... more U radu obrađujemo slobodu kao čovjekovu osobitu savršenost. Polazimo od metafizičke konstitucije osobe kako bismo jasno prikazali zašto je čovjek slobodno biće. Riječ je o čovjeku kao supstancijalnom jedinstvu forme i materije te o razumu i volji, dvjema moćima svojstvenima isključivo čovjeku. Donosimo određene filozofske refleksije o ljudskoj slobodi i kritičku prosudbu aktualnih društvenih pojava poput rodne ideologije i pobačaja, kao eklatantne primjere neprihvatljivoga shvaćanja ljudske slobode. Zbog mnogih problema vezanih za suvremeno shvaćanje čovjeka želimo skrenuti pozornost na neotuđivu vrijednost osobe te najviši čin u kojem se sloboda očituje. Riječ je o sposobnosti osobe za samoostvarenje u autentičnoj ljubavi.

Aristotelov nauk o aktu

Filozofska Istraživanja, Jan 28, 2008

Aristotelov nauk o aktu Sažetak Aristotelov nauk o aktu nastao je u okviru njegovih metafizičkih ... more Aristotelov nauk o aktu Sažetak Aristotelov nauk o aktu nastao je u okviru njegovih metafizičkih istraživanja o biću i njegova rješenja velikog filozofskog problema njegovih prethodnika-promjene ili kretanja. Ovome je rješenju prethodilo njegovo otkriće analogije bića, koje će on dosljedno prenijeti i na pojam akta. Naime, Aristotel je za pojam akta koristio dva grčka izraza: općenito prihvaćeni pojam <Xk(g4 i izraz koji je on sam skovao <Jg8XPg4. Njegovo je shvaćanje pojma akta neodvojivo od njegova pojma potencije (*b<:4H), budući su njemu akt i potencija dva osnovna značenja bića. Naša je nakana istražiti Aristotelovo cjelovito naučavanje o aktu, kroz kritičku analizu trostrukog shvaćanja akta, tj. akta kao: promjene, postojanja i djelovanja. Ova bi analiza, također, trebala pokazati i adekvatnu primjenu pojmova <Xk(g4 i <Jg8XPg4 u odnosu na njegove ostale temeljne metafizičke pojmove, poput forme i materije, te supstancije i akcidenata. Posebno ćemo naglasiti dinamičku komponentu Aristotelova shvaćanja akta, te njegovo prvenstvo u odnosu na potenciju. Ključne riječi Aristotel, akt, <Xk(g4, <Jg8XPg4, *b<:4H, svrha Uvod Ako se hoćemo baviti Aristotelovom filozofskom mišlju, onda nam je sasvim sigurno potrebno poznavati njegove izvorne metafizičke doktrine i pojmove. Premda o njima možemo čitati po raznim njegovim djelima, ipak smatramo da je njegova Metafizika ono privilegirano mjesto gdje oni dobivaju svoje puno značenje. No, čime se bavi metafizika? Možemo se složiti s Brentanom da Aristotel u svojoj metafizici, ili prvoj filozofiji, praktički istražuje odgovor na jedno bitno pitanje: što je biće? 1 Zato će je Aristotel prvenstveno označiti kao znanost koja istražuje biće kao biće. Aristotel će u nastojanju da bude što jasniji nuditi i druge oznake ove svoje nove znanosti koju on naziva prvom filozofijom. Također je označuje kao znanost, točnije mudrost (F@n\), koja istražuje prve uzroke i počela (A. 1). Ujedinjujući ove dvije definicije, možemo zajedno s Brentanom reći da metafizika istražuje biće općenito, krećući od njegovih prvih počela i uzroka. 2 Aristotel na početku knjige Γ. Metafizike ističe da se biće kaže na mnoge načine, a tu istu tvrdnju ponavlja u šestoj i sedmoj knjizi, kao i na mnogim dru-1

Étiene Gilson: otkriće kršćanske filozofije

Obnovljeni Život, Apr 4, 1995

Filozofija osobe kod Nikolaja Berdjajeva

Diacovensia, May 6, 2010

Metafizičko-antropološki principi čovjekova stvaralaštva

Filozofska Istraživanja, Dec 20, 2006

Metafizičko-antropološki principi čovjekova stvaralaštva Sažetak Autor u tekstu kritički analizir... more Metafizičko-antropološki principi čovjekova stvaralaštva Sažetak Autor u tekstu kritički analizira Berdjajevljevu filozofiju stvaralaštva, iz cjelovitosti njegove filozofske misli, s posebnim naglaskom na odnosu sa slobodom. Započinje svoje ispitiva njem uvođenjem u egzistencijalnost autorova promišljanja teme i iznošenjem temeljnih poj mova. Potom slijedi istraživanje metafizičko-antropoloških temelja čovjekove sposobnosti za istinsko stvaranje. Kako ne bi bilo zabune oko naravi ljudskog stvaralaštva iz 'meonske' slobode, razjašnjena je bitna distinkcija između ljudskog i Božjeg stvaranja. Analizira se teurgija, kao specifičan oblik ljudskog stvaralaštva i način nadilaženja tragedije stvara laštva. Kritički se ispituje struktura čovjekova stvaralaštva, kao odnos čovjeka stvaraoca i svijeta. Konačno se nudi osnova za jednu buduću filozofiju čovjeka zasnovanu na ideji stvaralaštva. Ključne riječi stvaralaštvo, sloboda, metafizika, objektivacija Uvod Kao reakcija na determinizam i biološki evolucionizam u suvremenoj misli, pojavljuju se razni misaoni projekti koji nastoje istaknuti čovjekovu sposobnost za stvaralaštvom, kao i njegovu odgovornost za poboljšanje aktualnog stanja svijeta. Na tom su tragu pokušaji Bergsona i Nietzschea, a na određeni se način tu uklapaju i cjelokupne struje suvremene filozofske misli poput egzistencijalizma i personalizma. Posebno mjesto u ovom nastojanju, prema našem mišljenju, zauzima Nikolaj Berdjajev. Zbog toga ćemo se ovdje pozabaviti njegovom filozofijom stvaralaštva, kritički je analizirajući iz cjelovitosti njegove filozofske misli, s posebnim naglaskom na odnos sa slobodom. Kako je on stvaralaštvo, kao i samu slobodu ispitivao s prvenstveno metafizičkog gledišta, što njegovu misao dodatno čini izvornom u odnosu na njegove suvremenike, mi ćemo ovdje donositi i kritičku usporedbu s klasičnom metafizikom, posebno s metafizikom Tome Akvinskoga. Temelji promišljanja o čovjekovu stvaralaštvu Problem ljudskoga stvaralaštva zauzima veoma važno mjesto u Berdjajevljevoj filozofiji, a na poseban je način povezana s njegovim osnovnim temama o FILOZOFSKA ISTRAŽIVANJA 104 God. 26 (2006) Sv. 4 (907-921) B. Dadić, Metafizičko-antropološki principi čovjekova stvaralaštva

Metafizika u enciklici Fides et ratio

Filozofski temelji totalitarnih ideologija dvadesetog stoljeća u misli Hijacinta Boškovića

The Beginning and Development of Philosophy of Personality in the Middle Ages

This article analyzes the origination of the philosophy of personality in the early Middle Ages a... more This article analyzes the origination of the philosophy of personality in the early Middle Ages and its development to its peak in the philosophy of Thomas Aquinas. The author indicates the inadequacy of the ancient term prosopon and the necessity of enrichment of the Latin term persona with clearer anthropological and metaphysical content. The final part of the article demonstrates that Thomas Aquinas with his doctrine of actus essendi achieved the most complete philosophy of personality and has set clear principles for the further study of the problem of person.